Za koga se veći budžet isplati a za koga ne
· 4 min čitanja
Kampanja radi, upiti stižu, vlasnik pita ono što uvijek dolazi: „Šta ako damo duplo?”
Odgovor nije uvijek „biće duplo”. Kod nekih firmi jeste skoro linearno, kod drugih dodatni novac ne kupuje ništa osim skupljih klikova. Razlika se da provjeriti unaprijed.
Kad veći budžet ima smisla
Kad kampanja ne troši sve što joj daš na sve upite. Ovo je najjasniji znak. Ako platforma javlja da si propustio dio prilika jer je budžet bio potrošen prije kraja dana, novac ima gdje da ode. Dodatnih 200 eura tu daje skoro proporcionalno više upita.
Kad je cijena upita osjetno ispod tvoje granice. Ako ti je granica 40 eura po upitu a plaćaš 12, imaš ogroman prostor. Možeš da rasteš dok cijena ne dođe blizu granice.
Kad možeš da obradiš više posla. Ovo se zaboravlja. Majstor koji je već pun tri nedjelje unaprijed ne treba više upita — treba mu ili veća cijena ili više ljudi. Dodatni upiti koje ne stigne da opsluži samo ljute ljude i kvare glas.
Kad postoje susjedne usluge koje ne reklamiraš. Firma koja radi i klime i grijanje a reklamira samo klime ima gdje da širi. To nije više novca na isto mjesto nego novac na novo mjesto — mnogo bolji posao.
Kad postoji geografski prostor. Radiš Podgoricu, možeš i Danilovgrad i Nikšić. Novo tržište, ista usluga.
Kad veći budžet ne pomaže
Kad je tržište već pokriveno. Crna Gora je mala. Ako mjesečno u državi ima 300 pretraga za tvoju uslugu i ti već hvataš većinu, nema više ljudi. Dodatni novac se prelije na šire, slabije upite — ljude koji ne kupuju — i prosječna cijena upita skoči.
Ovo je najčešći slučaj u kojem se novac troši uzalud kod nas. Prepoznaje se tako što potrošnja raste, a broj upita raste mnogo sporije.
Kad je cijena upita već na granici. Ako plaćaš 38 eura po upitu a granica ti je 40, prostora nema. Prije budžeta se popravlja kampanja: bolja strana, isključivanje slabih upita, uža geografija. Kad cijena padne, onda se raste.
Kad su upiti loši. Deset upita mjesečno od kojih se dva pretvore u posao je jedno; dvadeset upita od kojih se dva pretvore je gore, jer si platio duplo za isti posao. Ako pojačanje ne prati kvalitet, ne isplati se.
Kad se ne odgovara na upite. Ako se na pola poruka ne javiš u istom danu, problem nije budžet. Firma koja se javi za deset minuta dobija posao koji je platila; firma koja se javi sjutradan ga je platila konkurentu.
Kad se ne zna šta radi. Ako se ne mjeri odakle stižu upiti, veći budžet je klađenje. Prvo mjerenje, pa novac.
Provjera u pet minuta
Prije nego dodaš, prođi ovo:
1. Da li kampanja troši sve što joj daš? Ako ne troši, problem nije budžet.
2. Koliko te košta upit i koliko smiješ da platiš? Ako je razmak mali, ne raste se.
3. Koliko upita mjesečno možeš da obradiš a da ne kasniš sa odgovorom?
4. Koliko upita se pretvori u posao? Ako je ispod desetine, popravi prodaju prije nego kupiš još upita.
5. Ima li još usluga ili gradova koje ne pokrivaš?
Ako su prva tri odgovora povoljna, raste se. Ako je peti odgovor „ima”, raste se tamo, ne na isto mjesto.
Kako se raste bez lomljenja
Naglo dizanje pogorša rezultat na nekoliko dana. Sistem koji je našao ravnotežu na 200 eura mora da je traži ponovo na 600.
Praktično: rast od trideset do pedeset posto svake druge nedjelje, sa pauzom da se vidi šta se desilo sa cijenom upita. Ako cijena ostane ista — nastavi. Ako skoči — vratio si se na plafon tržišta, stani tu.
Ovako se za dva mjeseca stigne od 200 do 600 eura bez lomova, i tačno se zna gdje je granica.
Primjer gdje se isplatilo
Servis bijele tehnike u Podgorici, 150 eura mjesečno, upit ga koštao 6 eura, kampanja trošila sve prije podneva. Očigledan slučaj — novac je imao gdje. Podigli smo na 400 kroz šest nedjelja. Cijena upita otišla na 8 eura, broj upita se skoro utrostručio. Zaradio je i pored skupljeg upita jer je margina bila velika.
Primjer gdje se nije isplatilo
Firma za prevode, 250 eura mjesečno, upit 20 eura. Podigli na 500. Broj upita porastao za trećinu, cijena upita otišla na 34 eura. Tržište jednostavno nema toliko ljudi kojima treba ovjeren prevod u istom mjesecu.
Vratili smo na 250 i višak prebacili na drugu uslugu koju firma radi a nije reklamirala. To je proradilo.
Zaključak
Veći budžet je alat za slučaj kad tržišta ima a novca nema. Ako je obrnuto — novca ima a tržišta nema — rješenje je širenje, ne pojačanje.
Ako hoćeš da se provjeri gdje je tvoja granica prije nego uložiš više — javi se.
info@asenvirocon.me · 068 090 161